O le a le Robot?

Atonu e siomia i tatou e Robots; e te iloa le auala e iloa ai le tasi?

O le upu "robot" e le o faʻamalamalamaina lelei, e le o le taimi nei. O loʻo i ai le tele o fefinauaiga i totonu o le saienisi, inisinia, ma le faʻalapotopotoga faʻafeiloaʻi e uiga tonu i le mea o loʻo i ai le robot, ma le mea e leai.

Afai o lau silasila mamao i se robot o se masini faʻapitoa-tagata e faʻapipiʻi tulafono i luga o le faʻatonuina , o lona uiga o loʻo e mafaufau i se ituaiga masini e tele o tagata e ioe o se robot. Ae e le o se mea taatele, ma o le taimi nei e le o aoga tele, pe.

Ae o se mea sili ona lelei i tusiga talafesa faasaienisi ma tifaga.

E sili atu le taatele o laumei nai lo le tele o tagata e mafaufau, ma o le a tatou fetaiai ma i latou i aso uma. Afai na e ave lau taavale e ala i se taavale taʻavale, ave le tupe mai se ATM , poʻo le faʻaaogaina o se masini faʻatau mea e inu ai se meainu, semanu e te fefaʻasoaaʻi ma se robot. E faalagolago uma lava i le auala e te faʻamalamalamaina ai se robot.

O lea la, E faʻapefea ona tatou faʻamalamalamaina se tagata faufau?

O se faʻamatalaga lauiloa o le robot, mai le Oxford English Dictionary, o:

"O se masini e mafai ona faʻataʻitaʻiina se faasologa tele o gaioiga, ae maise lava se polokalame e mafai e se komepiuta."

E ui lava o se faʻamatalaga masani lenei, e mafai ai e le tele o masini masani ona faʻamatalaina o robots, e aofia ai masini ATM ma faʻatau mea faʻataʻitaʻi i luga. E faʻatautaia foi e se masini fufulu le faʻamatalaga faavae e ala i le avea ma se masini polokalame (e iai tulaga eseese e mafai ai ona faʻaaogaina galuega faigata) e mafai ai ona faia se galuega.

Ae o se masini fufulu masini e leai ni uiga faaopoopo e fesoasoani e vavaeeseina ai se robot mai se masini lavelave. O se tasi oi latou nei e tatau i se robot ona mafai ona tali atu i lona siʻomaga e sui ai lana polokalama e faʻatumu ai se galuega ma iloa pe a maeʻa se galuega. O le mea lea, o le masini taʻele masani e le o se robot, ae o nisi o faʻataʻitaʻiga sili atu, lea e mafai, mo se faʻataʻitaʻiga, fetuunai le fufuluina ma le faʻamamaina o le vevela, faʻalagolago i tulaga tau le siosiomaga, e mafai ona faʻataunuʻu le faʻamalamalamaga o se robot:

O se masini e mafai ona tali atu i lona siʻosiʻomaga e otometi lava ona faʻataunuʻuina ni galuega faigata pe toe fai, pe a fai ei ai, taʻiala mai se tagata soifua.

O Loo Iloa Uma I Tatou

O lenei la o loʻo i ai se faʻamatalaga galue o se robot, sei o tatou tilotilo vave i robots tatou te maua i le masani ai i aso nei.

Robotics ma le History of Robots

O le mamanu o aso nei, o loʻo taʻua o robotics, o se lālā o le saienisi ma le inisinia lea e faʻaaogaina ai le inisinia faʻainisinia, eletise eletise, ma tomai faʻainitaneti mo le mamanuina ma le fausiaina o roboti .

O le mamanu faʻavae e aofia ai mea uma mai le mamanuina o auupega o loʻo faʻaaoga i faleoloa, i robots humanoid autasi, o nisi taimi e taʻua ai o le telepi. Androids o le paranesi o robotics e faʻatautaia faapitoa lava i robots-looking robots, po o meaola faʻasolosolo e suia pe faʻateleina galuega a tagata .

O le upu robot na muamua faʻaaoga i le 1921 taʻalo RUR (Rossum's Universal Robots), na tusia e le failautusi Czech o Karel Čapek.

O le faomea e sau mai le upu Czech word robota , o lona uiga o le galue malosi.

E ui o le muamua lea o le faʻaaogaina o le upu, e mamao ese mai le faʻaaliga muamua o se masini e pei o se robot-pei o se masini. Sa fausia uma e Saina anamua, Eleni, ma Aikupito ia masini masini e faatino ai galuega faifai pea.

O Leonardo da Vinci foi na auai i le mamanu faufautua. O le robot Leonardo o se tietie masini e mafai ona nofo i luga, talotalo ona lima, gaoioi lona ulu, ma tatala ma tapuni ona auvae.

I le 1928, na faʻaalia ai le mamanu o le robot i le humanoid igoa o Eric i le tausaga o le Model Engineers Society i Lonetona. Sa tuuina atu e Eric se lauga ao sii ona lima, lima, ma ulu. Elektro, o se robot humanoid, na faia i le 1939 New York World Fair Fair. E mafai e Elektro ona savali, tautala, ma tali atu i le leo.

Robots i Aganuu Ausia

I le 1942, o le tala puupuu a le tusitala o le saienisi a Isaac Asimov, "Runaround" na faailoa mai "Tulafono e Tolu o Robotics" na taʻua mai le "Handbook of Robotics" 56 o le lomiga, 2058. O tulafono, e tusa ai ma nisi o tala fatu faasaienisi , ua na o le pau lea o le saogalemu e manaomia e mautinoa ai le saogalemu o le faagaoioiga o se robot:

O le faʻasaina o Planet, o le 1956 saienisi fiction film, na faʻafeiloai ai Robbie le Robot, o le taimi muamua na i ai se tagata uiga ese.

E le mafai ona matou tuua le Star Wars ma ona vaipanoa eseese, e aofia ai le C3PO ma le R2D2, mai la matou lisi o robots i le aganuʻu lauiloa.

O le faʻamaumauga a le Data i Star Trek na faʻaosofia ai tekonolosi i luga o tekinolosi ma le faʻaaogaina o le atamai i le tulaga lea e faamalosia ai i tatou e fesili, o afea e ausia ai e le telefoni se lagona?

Lavea, gaioiga, ma meaola gaosi o loʻo i ai nei i le gaosiga o masini e fesoasoani ai i tagata i galuega eseese. Atonu tatou te leʻi oʻo i le tulaga e tofu ai tagata uma ma se telefoni feaveaʻi e fesoasoani ia i latou i le ao atoa, ae o loʻo i ai uma lava robots.